Kako nas varaju banke u Bosni i Hercegovini / Srijeda 03. Jun 2015 22:56

Kršeći zakon o obligacionim odnosima koji u u čl. 100 precizira da ukoliko je ugovor tipski pripremljen sve nejasnoće idu u korist druge strane tj. onog ko je samo mogao potpisati ugovor , banke su zaradile ogromne pare koje će, ukoliko se utvrdi da su učestvovali u manipulaciji međubankarskim kamatnim stopama, morati da vrate i usput plate globu.

Tipskim ugovorima o kreditiranju, banke obezbjeđuju sebi pravo da tokom otplate kredita kamatnu stupu koriguju samo u svom interesu, ne vodići računa o vrijednost EUROBOR-a koji u pojedinim slučajevima ide u korist klijenta.
„Ugovorne strane su saglasne da banka može promijeniti kamatnu stopu ukoliko je došlo do promjene kamatne stope na međunarodnom bankarskom tržištu, odnosno porast EURIBOR kamatne stope za više od 5% u odnosu na kamatnu stopu koja je važila na dan poslednjeg usklađivanja“, navodi se u članu 3. Ugovora o dugoročnom kreditiranju NLB Razvojne banke .
Ova banka i još nekoliko ostalih kojima smo poslali pitanja na koje do zaključenja ovog broja Faktora nismo dobili odgovore biće predmet istrage pod optužbom da su manipulisali međubankarskim kamatnim stopama.

„Ovdje je jasno da se radi o nesavjesnom ponašanju Banke, koje možda ima i oblik poslovne prevare. Banka svojim klijentima ne vrši umanjenje rata kredita u skladu s padom EURIBOR-a. NLB banka, odnosno odgovorna lica se ne mogu pozivati na neukost ili neznanje u obračunu kamata, što posredno može govoriti o voljnoj djelatnosti da ne umanje klijentima rate kredita, kaže Din Tešić pravni savjetnik iz privrednopravne oblasti.
On kaže da je promjenjiva kamatna stopa  u dijelu kojim je vezana za EURIBOR u suštini aleatorna, takozvana kockarska, što znači da klijent može profitirati u slučaju pada EURIBOR-a, a Banka u slučaju rasta.
„Ukoliko bi Banka ugovorila da rata kredita može samo rasti onda tu nema aleatornosti, to jest elementa neizvjesnosti, pa bi  Ugovor u tom dijelu treblo da se proglasi ništavnim.
Da su se Banke pridržavale ugovora i umanjivale kamate klijentima kako je ugovoreno, kamatna stopa bi statistički bila manja u Republici Srpskoj.
Nakon nekoliko godina, kada je EURIBOR počeo padati, kaže Tešić, banke mijenjaju tipske ugovore.
“Vješto ugovaraju kamatu naprimjer u iznosu od 9,99% godišnje u efektivnoj kamatnoj stopi ili 8,90% u nominalnoj, odlučujući samo da paušalno navedu u Ugovoru da je isti vezan i za EURIBOR, navodeći da ukoliko dođe do promjene odnosno porasta preko 5%, zadržavaju pravo promjene visine kamatne stope. Međutim, korisnicima se ni tada ne umanjuje iznos kredita, kao ni u prvom slučaju, iako su to bili dužni učiniti”, tvrdi Tešić.