Prevare Raiffeisen grupacije pred evropskim sudovima

Evo i video emisije Necenzurirano, Domagoja Margetića

Pazite na kamatne stope:Klijenti u Federaciji nezaštićeni pred bankama za razliku od klijenata u RS

Centralna banka BiH je na svojim službenim stranicama objavila neku vrstu upute ili upozorenja na promjenjivu kamatnu stopu, za one koji žele kredite. Kredit s promjenjivom kamatnom stopom je kredit kod kojeg kamatna stopa nije fiksirana tokom trajanja kreditnog ugovora nego može varirati.
Mnogi klijenti koji su do sada uzeli kredite s promjenjivom kamatnom stopom bili su iznenađeni kada su banke često i naglašeno povećavale kamatne stope na te kredite. Naravno, daleko izloženiji greškama su bili građani u Federaciji, a i danas su.
Federacija bez regulative
Banke su imale zakonsko pravo na to na osnovu ugovora koje su klijenti potpisali, a koji nisu ograničavali koliko često banke mogu mijenjati kamatnu stopu i nije zahtijevano od banaka da specificiraju osnovicu koja bi opravdala povećanje kamatne stope. Međutim, mnoge banke napravile su ozbiljne greške u javnom komuniciranju o svojim akcijama, kaže se na zvaničnoj stranici Centralne banke BiH.
Jedan od načina da se isprave pomenute greške bilo je uvođenje adekvatne regulative u vezi s osnovicom koja se koristi za povećavanje kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom i učestalosti s kojom to banke mogu činiti. Da bi se unaprijedilo objavljivanje i da bi se zaštitili korisnici usluga kod banaka i mikrokreditnih organizacija usvojene su izmjene i dopune Zakona o bankama Republike Srpske 2011. godine.
Federacija Bosne i Hercegovine predložila je slične izmjene i dopune koje tek trebaju biti usvojene.
Klijenti u Federaciji će i dalje biti suočeni sa problemima oko promjenjive kamatne stope, za razliku od klijenata iz RS gdje je ovaj odnos odavno zakonski reguliran. Praktično Centralna banka upozorava klijente iz Federacije da u ugovor o kreditu mora specificirati osnovicu za eventulano povećanje kamatne stope.
Osnovica ne može biti nešto što jedna od ugovornih strana može jednostrano mijenjati. Iako se ova klauzula odnosi na obje ugovorne strane, klijent nema puno mogućnosti da utiče na referentnu stopu, tako da se ovo primarno odnosi na smanjivanje uticaja banaka na promjene kamatne stope na kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Ugovor o kreditu mora specificirati minimalnu učestalost s kojom banka može mijenjati kamatnu stopu u budućnosti.
EURIBOR-u u ugovoru
Sve promjene nominalne kamatne stope moraju se saopštiti klijentu PRIJE nego što nova nominalna i efektivna kamatna stopa stupi na snagu.
EURIBOR je kamatna stopa koju banke u eurozoni koriste za međubankarske pozajmice. Postoji nekoliko referentnih stopa EURIBOR-a koje se računaju i objavljuju, tako da se zajmoprimac u Bosni i Hercegovini mora pobrinuti da je u ugovoru o kreditu tačno naglašeno o kojoj stopi EURIBOR-a je riječ. Ugovor o kreditu ne smije dopustiti banci da koristi različite referentne stope EURIBOR-a po svojoj volji.
Dakle, građani Federacije koji žele kredite moraju otvoriti oči daleko više od onih iz RS-a jer njihovi parlamentarci ne rade svoj posao savjesno i u njihovu korist. Naime u RS u zakonu o bankama stoji čak i član 98. „a“ do 98.“t“ koji u 26 stavki tretira zaštitu prava i interesa korisnika usluga, a od banke traži pošten odnos.
U Zakonu o bankama o RS posebno se tretira i informisanje korisnika u pregovaračkoj fazi, pa do detalja ugovaranja, piše Patria.  

http://www.nap.ba/new/vijest.php?id=24460

Prevare Raiffeisen grupacije pred evropskim sudovima

Konačno dolazi kraj prevarama austrijskih banaka. Istraživački novinar Domagoj Margetić u svojoj emisiji Necenzurirano na Mreža TV ispitivao je poslovanja Raiffeisen zadruga u Hrvatskoj.

http://www.isarajevo.net/2016/05/05/prevare-raiffeisen-grupacije-pred-evropskim-sudovima/

Ako ovih dana uzimate kredit, ovo MORATE da znate

by Ljiljana Milovanovic · September 26, 2015

Ako ovih dana razmišljate da uzmete kredit, savet bankara je da sačekate jer će kamate na zajmove u dinarima već za mesec dana biti i ispod deset odsto.
Jednocifrene kamate na dinarske kredite godinama su u Srbiji bile samo san, ali od prošle nedelje, kada je NBS snizila referentnu kamatu na pet odsto, bankari su počeli da pripremaju nove cenovnike.
U pojedinim bankama takozvani dobri klijenti već mogu da uzmu dinarski kredit sa kamatom od 10 odsto. Niže kamate, tvrde sagovornici „Blica“, već krajem narednog meseca mogle bi da se nađu u ponudi svih banaka.
– Bankari imaju sve više razloga da obaraju kamate u dinarima. NBS je spustila referentnu kamatu sa 10,5 odsto u 2012. na pet odsto. To je donelo pad bankarskih kamata sa 30 odsto na 10. Očekujemo i dalji pad imajući u vidu nisku inflaciju i stabilan kurs dinara. Takođe, banke trenutno imaju mnogo novca i nemaju gde da ga plasiraju, pa će biti prinuđene da spuštaju kamate – kažu u jednoj banci.
Ekonomista Zoran Grubišić kaže za „Blic“ da je NBS napravila prostor za jeftinije dinarske kredite, ali da su sada banke na potezu.
– NBS je referentnu kamatu dugo držala na visokom nivou. To je značilo i skupe kredite u dinarima. Sada je bankama dat signal da mogu da obore cene – kaže Grubišić.
Kamate na zajmove u evrima, koje iznose od 9 do 14 odsto godišnje, teoretski bi takođe mogle da skliznu. Razlog je to što je NBS snizila stopu obavezne rezerve na devizna sredstva sa 26 na 20 odsto. Primena ove mere će početi u februaru 2016. godine.
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Branko Živanović kaže za „Blic“ da ovakav potez otvara prostor i za niže kamate na kredite u evrima, ali ne veruje da će one značajnije pasti.
– NBS je uradila dobar korak, ali sa zakašnjenjem. Banke danas imaju veliki problem zbog nenaplativih kredita i zato će teško obarati kamate u evrima – ocenio je Živanović.
Grubišić dodaje da se već sada stambeni kredit može dobiti po kamati od 3,5 odsto, a da je to doskora bilo pet procenata. Napominje i da je euribor na najnižem mogućem nivou i da je malo prostora za njegov dalji pad.
Oprez sa nazivima kamata
Kod uzimanja kredita treba biti oprezan jer banke prvo prikazuju nominalnu kamatu koja ne obuhvata sve troškove kredita. Uvek je potrebno pitati koliko iznosi efektivna kamata, jer ona obuhvata i kamatu i sve ostale namete

SLUČAJ 'ŠVICARAC' MIJENJA TOK

Travničanin 'pobijedio' Hypo banku: Digao 30.000, trebao vratiti 70.000, a sad banka njemu vraća 11.000 KM!

20.10.15, 09:52h

Iz udruženja ‘Švicarac’ navode primjer Edina Andelije iz Travnika koji je pobijedio Hypo banku na sudu. On je podigao kredit u iznosu od 30.000 maraka, a do presude je banci vratio 41.366 maraka. Po sudskoj presudi Hypo banka je dužna Andeliji izvršiti povrat 11.366 maraka
Predsjednik udruge ‘Švicarac’ Kemal Duraković zadovoljan je činjenicom da je u posljednjih 15 dana izrečeno 14 presuda u korist korisnika kredita vezanih za tečaj švicarskog franka, a na štetu Hypo banke.

13 presuda donio je Općinski sud u Mostaru, a jednu Osnovni sud u Banjoj Luci, čime je broj pozitivnih sudskih rješenja donesenih u korist korisnika kredita dosegao skoro 400. Dakako, riječ je tek o prvostupanjskim presudama, tako da se čeka kako će odlučiti viši sudovi po žalbama Hypo banke.

Ohrabrenje

- To je pozitivna i ohrabrujuća vijest za nas i nadam se da će u budućnosti biti još presuda u našu korist. Trenutačno samo na Općinskom sudu u Mostaru imamo oko stotinu zakazanih pripremnih i glavnih ročišta i vjerujem da će i one biti riješene kao i prethodni sporovi, kazao je Duraković za Dnevni list.

Sve presude su istovjetne, a svi ugovori po presudama Općinskog suda u Mostaru se proglašavaju ništavnim i obvezuje se tužitelja (korisnik kredita) da Hypo banci vrati samo onaj iznos u konvertibilnim markama koji je i podigao na dan dobivanja kredita. Dakle, po presudama u Mostaru Hypo banka neće dobiti ni ugovorenu kamatu po ugovoru o kreditu, a uz to morat će platiti po svakoj presudi i sudske troškove koji se mjere tisućama maraka, ovisno od vrijednosti spora.

Banka mu vraća novac

Iz udruženja ‘Švicarac’ naveli su primjer Edina Andelije iz Travnika koji je pobijedio Hypo banku na sudu. On je podigao kredit u iznosu od 30.000 maraka, a do presude je banci vratio 41.366 maraka. Po sudskoj presudi Hypo banka je dužna Andeliji izvršiti povrat 11.366 maraka. Vrijedi napomenuti da je Andelija kredit trebao vraćati još pet godina s mjesečnom ratom od 500 maraka, tako da je na podignutih 30.000 banci trebao vratiti više od 70.000! No, po sudskoj presudi ta obveza ‘skinuta mu je s vrata’.

- Moram reći da su mnogi korisnici kredita u švicarcima podvrgnuti brojnim žestokim pritiscima iz banke, ali im mi poručujemo da nikada nećemo odustati od ove borbe i samo je pitanje vremena kada ćemo doći do konačne pobjede, komentirao je Duraković.

Na pitanje o kakvim je pritiscima riječ Duraković kaže ‘da se oni ogledaju kroz jednostrane raskide ugovora uz kompletnu naplatu kredita po želji banke,.kroz blokadu računa korisnika kredita i njihovih sudužnika, kroz upise na nekretnine i hipoteke u vlasništvu korisnika kredita pa i sudužnika, a sve u cilju odustajanja od tužbi korisnika kredita’.

Inače, broj korisnika kredita koji su tužili Hypo banku konstantno raste i trenutačno je aktivno oko 3800 tužbi.

- Ljudi su se ohrabrili nakon niza za nas pozitivnih presuda tako da su postali svjesni kako putem suda mogu istjerati pravdu.

I vjerujem da hoće, poručio je Duraković.

Ipak, točka na “i” spora između korisnika kredita i Hypo banke malo će pričekati, jer do sada Županijski sud u Mostaru i Okružni sud u Banjoj Luci nisu riješili nijednu žalbu. Od prve presude na štetu Hypo banke prošlo je oko dvije i pol godine.

(Dnevni list/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)

Gefeierter Betrugs Banker, kopierte das US Mafia Modell. Herbert Stepic und das Raiffeisenbank Desaster

Gefeierter Betrugs Banker, kopierte das US Mafia Modell. Herbert Stepic und das Raiffeisenbank Desaster

Am 24. Mai 2013 stellte Stepic seine Funktion als Vorstandsvorsitzender zur Verfügung; kurz zuvor war er im Rahmen der Offshore-Leaks als wirtschaftlich Berechtigter von zwei auf den britischen Jungferninseln und in Hongkong registrierten Firmen bekannt worden.^[1] Diese Gesellschaften wurden zum rechtmäßigen Kauf dreier Wohnungen in Singapur genutzt.^[2][3]

m Jahre 2005 erhielt Stepic von der Wirtschaftsuniversität Wien die Auszeichnung WU-Manager des Jahres.^[6] Nach dem positiv verlaufenen Börsengang der Raiffeisen International kürte ihn das österreichische Wirtschaftsmagazin trend zum Mann des Jahres.

Weiters erhielt Stepic die Auszeichnung European Banker of the Year 2006. Das Organisationsbüro der Group of 20+1 – eine Vereinigung führender internationaler Finanzjournalisten – teilte mit, dass Stepic als erster österreichischer Banker diese Auszeichnung erhielt. In der Begründung für die Auszeichnung hieß es, dass Stepic „seit 1986 die Osteuropa-Strategie der Raiffeisen International formuliert und umgesetzt“ habe. Die RI zähle zu einer der drei größten westlich dominierten Bankengruppen in Osteuropa; in puncto Diversifikation könne ihr nur die UniCredit das Wasser reichen, so die Jury. Zudem sei das Institut die größte westliche Bank in Russland und den ehemaligen GUS-Staaten. Mit einer durchschnittlichen Wachstumsrate von 40 % p.a. bei Betriebserträgen, Vorsteuergewinn und Bilanzsumme über die vergangenen 10 Jahre gehöre die RI zu den am stärksten wachsenden Bankengruppen weltweit. Der Award European Banker of the Year wird seit 1994 jährlich von führenden Wirtschafts- und Finanzjournalisten verliehen

Das Hypo Alpe Adria Betrugs Desaster war nur der kleinste Teil, von 400 Milliarden € fauler Kredite im Osten, im Balkan der Österreichischen Banken.

HERBERT STEPIC LOPINA....

Why the whole banking system is a scam - Godfrey Bloom MEP

Why the whole banking system is a scam - Godfrey Bloom ME

 PREVARAAAAAA

Nemojte biti ovce: Pogledajte što vam bankari moraju reći prije podizanja kredita

Nemojte biti ovce: Pogledajte što vam bankari moraju reći prije podizanja kredita

 

Piše: M.R.
srijeda, 19.8.2015. 09:34

Tekst

Foto: Hina

HRVATSKA narodna banka, koja je mirno promatrala katastrofu koju je prouzročilo puštanje na tržište kredita vezanih uz švicarski franak, početkom godine ipak je propisala informacije koje klijenti banaka moraju dobiti prilikom ugovaranja bankovnih usluga.

Odluka o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge u potpunosti je stupila na snagu početkom srpnja ove godine, a HNB je nedavno počeo objavljivati i "informativnu listu" ponude kredita u kunama, te se sada favoriziraju kunski krediti, na način da je banka koja nema u ponudi odgovarajući kunski kredit, mora klijenu predstaviti ponudu konkurentskih banaka koje takav kredit imaju u ponudi.

Osim toga, odlukom iz siječnja propisan je cijeli niz informacija koje banka mora dati klijentu.
Banke, na primjer, moraju dati informacije o načinu otplate kredita. Ako postoji mogućnost izbora načina otplate, pojašnjenje razlike između anuitetske otplate i otplate u ratama, na način da se prikaže iznos prvog anuiteta i prve i posljednje rate te ukupan iznos pretpostavljenih kamata tijekom razdoblja otplate za anuitetsku otplatu i otplatu na rate.

>Odluka o sadržaju i obliku u kojem se potrošaču daju informacije prije ugovaranja pojedine bankovne usluge  (.pdf)

Trebaju pojasniti i način obračuna kamata koji se primjenjuje na konkretan kredit. Ako postoji mogućnost izbora načina obračuna kamata, pojašnjenje razlike između primjene relativnoga i konfornoga kamatnjaka (brojčano iskazati razliku na konkretnom primjeru).

Klijentima se moraju objasniti i parametri o čijem kretanju ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope; pojašnjenje te ovisnosti; intervali praćenja prije donošenja odluke o promjeni i brojčani prikaz simulacije utjecaja povećanja redovne kamatne stope za dva postotna boda u odnosu na kamatnu stopu koja bi vrijedila u trenutku sklapanja ugovora na mjesečni iznos anuiteta (rate) za konkretan iznos kredita.

Također, banke trebaju jasno predočiti posljedice neizvršavanja obveza iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora o kreditu te predviđeni redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja, uz informaciju o pravu kreditne institucije da izabere redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja ovisno o vlastitoj procjeni.

 

BOG IM ZDRAVLJA DAO.......

Izvor slike: gnu

rba offline

Rat bankarima: Hakeri dužnici srušili stranicu Raiffeisen banke

Prvo da se predstavim, ja sam hrvatski umirovljenik, bivši KGB operativac, a ove preostale dane života na Zemlji ću potrošiti u žestokoj borbi protiv nepravde, piše haker

Datum objave: 10.08.2015 | 19:10 Autor: ik

Stranica Raiffeisen banke onesposobljena je, a time se nas Facebooku i svojoj stranici pohvalio haker koji se predstavlja kao 'Vaš deda'.

Na stranici Vaš Deda je najavio rat bankarima, farmaceutima, masonima, reptilima i đavlima.
Svoju najavu je održao novim screenshotom i objavom "RBA.hr je offline".

Haker Deda na svojoj stranici prvo se obratio svojim čitateljima postom o sebi.
"Prvo da se predstavim, ja sam hrvatski umirovljenik, bivši KGB operativac, a ove preostale dane života na Zemlji ću potrošiti u žestokoj borbi protiv nepravde.
Naslov možda zvuči loše, ali ja više ne vidim načina za promjene. Čini mi se da nas je civilizacijski napredak samo ušutkao i pretvorio u poslušne robove koji radi uglađenosti ne znaju više nepravdu prozvati nepravdom i izboriti se za svoja prava. S toga najavljujem rat bankarima, farmaceutima, masonima, reptilima i đavlima.
Vaš deda"

"Euribor" Rezultati pretrage: Članci u kojima je korišten izraz "Euribor"

"Euribor" Rezultati pretrage: Članci u kojima je korišten izraz "Euribor"

"Euribor"

Rezultati pretrage: Članci u kojima je korišten izraz "Euribor"

• 

  Presuda koja bi mogla spasiti hrvatske poduzetnike: Banke ne smiju na svoju ruku povećavati kamate

  14.5.2015. 20:00:00 AKO SU kamatne stope vezane uz EURIBOR, banka ih ne smije jednostrano povećavati, odlučio je Visoki trgovački sud.
  
• 

  Europska komisija: Strožom kontrolom protiv bankarskih manipulacija kamatama

  18.9.2013. 15:40:26 Europska komisija je otkrila planove za formiranje ključnih međubankarskih kamatnih stopa
  
• 

  Manipulacija Euriborom: EU provodi istragu oko mogućeg kartelskog udruživanja europskih banaka

  19.10.2011. 14:18:22 EUROPSKA komisija je pokrenula unutrašnju istragu o utvrđivanju mogućeg kartelskog udruživanja europskih banaka u sektoru financijskih derivata vezanom za utvrđivanje Euribora.
  

"Švicarski Franak" Rezultati pretrage: Članci u kojima je korišten izraz "Švicarski Franak"

"Švicarski Franak"

Rezultati pretrage: Članci u kojima je korišten izraz "Švicarski Franak"

Članci

• 

  Srpske banke vraćaju novac korisnicima kredita u francima, ali pod uvjetom da ih ne tuže

  23.6.2015. 17:01:33 BANKE u Srbiji ovih dana predložile su klijentima s kojima imaju ugovore o kreditu u švicarskim francima da će im vratiti novac za koji klijenti smatraju da su oštećeni, ali pod uvjet da ih ne tuže i da ne traže poništenje ugovora o kreditu.
  
• 

  Banka mora vratiti preplaćeno: Franak dobio prvu presudu za automobilski kredit

  19.6.2015. 15:45:54 Sutkinja Zrinka Šeks Poštić u presudi je obrazložila kako su odredbe o kamatama od početka pa do otplate zapravo bile ništetne.
  
• 

  Brat muškarca koji se objesio: Supruga dobila otkaz, a rata kredita bila im je oko 6 tisuća kuna

  18.6.2015. 12:10:01 DUŽNIK u švicarskim francima počinio je samoubojstvo objesivši se. Ostavio je za sobom dvoje djece.
  
• 

  Marić zatražio istragu HNB-a, Lalovac bilo kakvo rješenje za dužnike u "švicarcima"

  17.6.2015. 15:19:44 NA UPIT hoće li bankama dati neki krajnji rok do kada moraju dostaviti rješenja Lalovac je kazao kako on ne može zadavati rok i kako su Hrvatska udruga banaka (HUB) i Udruga Franak dvije strane koje trebaju riješiti ta pitanja.
  
• 

  U iščekivanju konkretnih poteza: Švicarska središnja banka nezadovoljna snagom franka

  17.6.2015. 13:27:13 ŠVICARSKA središnja banka (SNB) sve je više nezadovoljna pozicijom i snagom franka te efektima koji oni imaju na gospodarstvo Švicarske
  
• 

  Mađarska središnja banka osigurala 1,1 milijardu eura za konverziju svih kredita u forinte

  9.6.2015. 16:10:56 PROŠLE godine su Mađari osigurali konverziju stambenih kredita, a sada će se u domaću valutu pretvoriti i svi ostali krediti.
  
• 

  Udruga Franak: Banke su poslovale nezakonito, Vlada i Sabor moraju ih natjerati da vrate novac

  30.5.2015. 18:50:55 UDRUGA Franak traži donošenje zakona koji će banke obvezati da građanima vrate preplaćeni novac.
  
• 

  Krediti u CHF ugrožavaju profitabilnost banaka: Zbog fiksiranja tečaja gube 750 milijuna kuna

  29.5.2015. 8:49:00 VIŠEGODIŠNJA recesija gospodarstva negativno se odražava na imovinu banaka i ostalih financijskih institucija.
  
• 

  Sud u Gospiću odlučio: PBZ je nepošteno dizao kamate, klijentici mora vratiti 11,5 tisuća franaka

  26.5.2015. 14:00:36 DONESENA je prva pojedinačna presuda u slučaju Franak, nakon odluke Visokog trgovačkog suda u Zagrebu.
  
• 

  Raiffeisen International: Konsolidirana dobit pala za 77 milijuna eura, na rezultate utjecale promjene tečajeva

  21.5.2015. 13:04:00 "OSOBITO su snažan utjecaj na naše rezultate imala kretanja tečajeva švicarskoga franka, rublja, hrivnje te američkoga dolara."
  

PONOVO KAZNE ZA PREVARU U EVROPI

Barclays i Deutsche Bank pod istragom zbog Euribora 

banka.hr / Hina Objavljeno 11.53, 09.03.2015.

Britanski regulator istražuje jesu li trgovci manipulirali međubankovnom referentnom kamatnom stopom Euriborom radi ostvarivanje osobne koristi, a istražuju i trgovce nekih drugih banaka, piše Financial Times

banka.hr / Hina Objavljeno 11.53, 09.03.2015.

Britanski ured za ozbiljne prijevare pozvao je bivše trgovce britanske banke Barclays i njemačkog diva Deutsche Banka na razgovore u sklopu istrage kojom se želi utvrditi je li bilo manipulacija referentnom kamatnom stopom Euribor, izvijestio je Financial Times (FT), pozivajući se na izvore povezane s istragom.

Britanski regulator istražuje jesu li trgovci manipulirali međubankovnom referentnom kamatnom stopom Euriborom radi ostvarivanje osobne koristi, a istražuju i trgovce nekih drugih banaka, objavio je u nedjelju ugledni londonski financijski dnevnik, pozivajući se na dobro upućene neimenovane izvore.

Barclays je rezervirao 750 milijuna funti za potrebe podmirivanja eventualnih kazni zbog manipulacija na tržištima valuta, a prošloga tjedna iz banke su poručili da priželjkuju zaključenje istrage što je prije moguće.

Deutsche Bank sprema se pak platiti gotovo milijardu na ime kazni povezanih s nagodbom u slučaju optužbi za manipulacije liborom.

Istraga britanskog ureda za prijevare nadovezuje se na dvije istrage vezane uz manipulaciju euriborom i dolarskim liborom, piše dalje FT.

Američki i europski regulatori prošle su godine s oko 6 milijardi dolara kaznili Barclays, UBS, Deutsche Bank i još nekoliko banaka i brokerskih kuća zbog navodnih manipulacijama kamatnim stopama libor i euribor

Vujčić: Zbog Euribora i Libora rast će kamate na kredite

Guverner HNB-a Boris Vujčić u razgovoru za HRT kazao je kako se može očekivati rast kamata na kredite u eurima obzirom na niske razine Euribora i Libora. Rast bi mogao biti veći nego što se očekuje, upozorava guverner

banka.hr/HRT/Tportal Objavljeno 08.48, 15.04.2015.

Pregovori o kreditima u švicarskim francima zapeli su na pitanju tečaja, a na tržištu je još jedan opasan financijski proizvod. U razgovoru za HRT, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je da bi rate kredita u eurima mogle rasti.

"Kao što sam 2005. i 2006. upozoravao na riskantnost financiranja kredita u švicarskom franku, tako sam prije dvije godine upozoravao na riskantnost vezanja kredita uz Euribor ili Libor", rekao je Vujčić, dodajući da je trenutno nešto više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz te kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama. 

"Na ovim razinama na kojima su danas Euribor i Libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego 2005. i 2006. očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju. Još jednom ću to ponoviti pa će se možda za par godina, kada se bude o tome razgovaralo, moći podsjetiti da smo na vrijeme na to upozoravali", izjavio je Vujčić, gostujući večeras u emisiji 'Druga strana' HTV-a.

Inače, banke su prepune novca, a gospodarstvo ne može do povoljnih kredita. Vujčić je rekao da HNB poput ostalih središnjih banaka može kreirati jeftinu likvidnost bankama iz koje one mogu davati kredite i to HNB već dugo vremena i čini.

Guverner Vujčić istaknuo je kako je prošli tjedan u bankama bilo rekordnih 10 milijardi kuna viška likvidnosti koje banke drže u HNB-u po kamatnoj stopi od 0 posto. Zašto ne plasiraju taj novac treba pitati bankare.

"Već dugo nisam vidio predsjednika uprave neke banke da odgovara na to pitanje na televiziji, pa mene uvijek pitaju to. Ja sam lijepo rekao da ono što može napraviti monetarna politika je da može dovesti konja do vode, ali ga ne može natjerati piti", kazao je Vujčić. 

Dodao je da je razlika između kamatnih stopa po kojima banke drže tu likvidnost u HNB-u i kamatne stope po kojoj kredite plasiraju poduzećima pet posto. HNB je stvorio višak likvidnosti koji je pet puta viši nego u eurozoni - novca ima jako puno i to po kamatnoj stopi od 0 posto, rekao je Vujčić za HRT.

To što banke novac ne plasiraju građanima i gospodarstvenicima, već uglavnom državnim jedinicama, Vujčić je objasnio jedino time što banke plasiraju novac tamo gdje im je najmanji rizik.

Još devet banaka pristalo na nagodbu zbog namještanja tečaja

Američki ulagači i devet banaka sklopili su nagodbu prema kojoj banke moraju platiti dvije milijarde dolara zbog namještanja valutnih tečajeva

banka.hr 

Objavljeno 13.15, 14.08.2015.

 

Devet banaka pristalo je platiti dvije milijarde dolara u nagodbi s američkim ulagačima zbog tvrdnji da su namještale valutne tečajeve,izjavili su odvjetnici koji zastupaju ulagače. Dogovoreni iznos, koji nije podijeljen na udjele koje mora platiti svaka pojedina banka, je preliminaran i mora ga potvrditi sudac.

Ulagači, među kojima su hedge i mirovinski fondovi, optužili su banke da su se dogovarale i namještale tečajeve, piše BBC.

Te su banke HSBC, Barclays, BNP Paribas, Bank of America, JP Morgan, Citibank, Goldman Sachs, RBS i UBS.

Odvjetnik Michael Hausfeld kaže da je to tek početak. Sedam drugih banaka su također u postupku i Hausfeld kaže da njegova tvrtka  razmatra poduzimanje mjera u Londonu i Aziji.

Mnoge od vodećih svjetskih banaka već su platile visoke kazne zbog namještanja tečajeva na valutnim tržištima na kojima se dnevno trguje bilijunima dolara.

U svibnju su američki i britanski regulatori odredili da šest banaka mora platiti šest milijardi  dolara zbog namještanja valutnih tržišta i Libor kamatnih stopa.

ŠTA VAS ČEKA UKOLIKO PLANIRATE DA UZMETE DEVIZNU POZAJMICU Rata za stambeni kredit veća za 118 €?!

Kamate na kredite koji su vezani za euribor, koji se nalazi na minimumu, za tri godine biće za oko tri odsto veće, procenjuju ekonomski stručnjaci za “Alo!”.

stambeni krediti, Foto: shutterstock

Tako će dužnik koji otplaćuje stambeni kredit od recimo 60.000 evra, umesto sadašnjih 322 evra, mesečnu ratu plaćati za 118 evra više! Upozorenje da bi u narednom periodu moglo da dođe do povećanja kamata na dugoročna devizna zaduživanja građana iznela je juče Narodna banka Srbije.

Stručnjaci savetuju kako s bankama
Milojko Arsić savetuje sve one koji sada uzimaju dugoročne kredite u devizama da traže da se u ugovor ubaci klauzula da se smanji marža ako euribor pređe određenu granicu. - Takođe, može se tražiti da ukupna kamatna stopa ne može da pređe određenu granicu, od nekih pet do šest odsto, koliko trenutno one iznose za stambene kredite. Naravno, pitanje je da li će banka na to pristati - kaže Arsić.

Naime, sa trenutnom kamatom na stambene kredite od pet odsto, dužnik mesečno plaća ratu 322 evra. Ako bi pak euribor, u odnosu na koji se određuje kamata na kredite u devizama, porastao za tri odsto, kako predviđaju stručnjaci, mesečna rata kredita bi skočila na 440 evra.
Kako za “Alo!” objašnjava dr Milojko Arsić, profesor na beogradskom Ekonomskom fakultetu, krediti u Srbiji koji su u devizama obično su vezani za euribor, koji je pak trenutno izuzetno nizak i iznosi manje od jedan odsto.

- Zato se može očekivati da za tri do pet godina on poraste za oko tri do četiri odsto. Kako su kod nas kamate određene u odnosu na euribor, pa plus još neki procenat, kamate na dugoročne, odnosno stambene kredite iznose sada oko četiri do pet odsto, dok se u budućnosti može desiti da one skoče na oko sedam do osam odsto - navodi Arsić.

Milojko Arsić, Foto: Medija centar

Kako dodaje, kada su u pitanju stambni krediti, zaista je veliki problem za dužnika kada mu kamata skoči za oko tri, četiri odsto.
- Ipak, onog trenutka kad evropska privreda počne da raste, tada se može očekivati i rast kamata. Do toga bi moglo da dođe možda i za manje od tri godine - zaključuje Arsić.

Miladin Kovačević, saradnik časopisa „Makroekonomske analize i trendovi“ (MAT), navodi da će, pored evropskih, i američke kamate početi da rastu, jer FED (Savezne rezerve SAD) podiže do kraja godine primarnu stopu i zaustavlja sa svoje strane monetarnu ekspanziju.

- To povećava kamate, ali i prinos državnih obveznica i vrednosnih papira na američkom tržištu. Kako ta monetarna ekspanzija beži ka američkom tržištu, to smanjuje usmeravanje novca ka evrozoni i perifernim zemljama poput nas. Zato će novac biti kod nas skuplji, odnosno kamate - obrazlaže Kovačević.

stambeni krediti, Foto: RAS

VLADA NEĆE PODUZETI NIŠTA ZA UKIDANJE PARALELNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA

Dok se većina ljudi odmara ili priprema za odmor, naša mafija sprema se za nove otimačine

Za rujan je već najavljena nova deložacija obitelj Dukić sa Zagrebačkog Črnomerca. Njih će ponovo pokušati deložirati Rba zadruge uz pomoć odvjetnice kojoj brat radi u zadruzi, a stric je bio bilježnik, koji je ovjerio većinu tih nelegalnih ugovora.

Zato je zatvoren Toni Eterović koji je na svom portalu odavno pisao o kriminalu s RBA zadrugama, pravosudnoj mafiji, Josipu Perkoviću, i prozivao Ivu Josipovića. Montirana opužnica i medijska hunta u čas su mu presudili i stavili ga na hlađenje u zatvor na Bilice.

-Tako završe svi koji se dirnu u kriminalnu hobotnicu koja vlada Hrvatskom. Krediti Reffeisen zadruga su apsolutno nelegalni, jer su ih dodjeljivale zadruge koje uopće nisu bile registrirane za tu vrstu poslovanja u RH i nitko ništa da poduzme – kritizira Kajin

SADA JE SIGURNO da vlada neće poduzeti ništa za ukidanje  ovog paralelnog financijskog  sustava,  naprotiv svesrdno mu pomaže u pljački vlastitog naroda.

Pitanje je do kad će opljačkani trpiti ovu otimačinu u režiji bivšeg predsjednika i uz glasnogovrnika Macana .

Hoće li se prije napada na dom Mirka Dukića, branitelja i jednog od nas malih ljudi oglasiti se ijedna od institucija koja bi to morala .

Svakodnevni pritisak zadruga da se potpiše novi ugovor sada sa bitno poštenijom i povoljnijom kamatom, te potpisom kod notara u Austriji samo nam potvrđuje ono što smo već odavno znali, a to je da su sve 43 zadruge RBA grupe do sada poslovale mimo svih propisa i zakona, loveći u mutnom i namečući nam kamatu kakvu god su htjeli, dopisujući u glavnicu što god su htjeli.

Kako je bivši predsjednik radi skrivanja kriminala postao bivši tako sam siguran i da će premijer i ovi SDP-eovi zastupnici uskoro biti bivši, a ovaj njihov nerad će rješavati neki novi ljudi.

Pravno nema lakšeg i jednostavnijeg slučaja za riješiti od ovoga. Ugovor je ništetan, jer su nezakonito i jednostrano dizali maržu i  ukupnu kamatu, u vrijeme kada je euribor i libor bio rekordno nizak.

čl. 75. Zakona o deviznom poslovanju “da onaj tko se nedopušteno bavi pozajmljivanjem strane gotovine kaznit će se do pet god. zatvora. Sud je dakle utvrdio da su se nezakonito bavili kreditiranjem, što je uz sve i kazneno djelo, pa svaki ugovor zasnovan na kaznenom djelu ništetan je.

Dolazi vruće ljeto a jesen će nam biti , očito je zapaljiva.

Nenad Koljaja

NEIZBJEŽAN RAST EURIBORA.......2015

HNB NUDI TRI RJEŠENJA ZA NEIZBJEŽAN RAST EURIBORA

Tri rješenja koje predlaže HNB su: fiksiranje kamatnih stopa, uvođenja raspona u kojem bi kolebale kamatne stope te fleksibilno upravljanje maržom

Poslovni dnevnik Objavljeno 11.24, 20.07.2015.

Rast kamatne stope na kredite od samo dva postotna boda donijela bi šok građanima kao nedavni skok švicarskog franka, a bankama novi val loših kredita. Nakon ranijih upozorenja guvernera Borisa Vujčića da je to samo pitanje vremena, HNB je predložio tri konkretna rješenja bankama kako izbjeći posljedice vezivanja kredita za povijesno niski euribor, a ideja je prezentirana i ministru financija Borisu Lalovcu, piše Poslovni dnevnik.

U središnjoj banci smatraju da bi naglasak prije svega trebalo staviti na stambene kredite čije su mjesečne rate znatno opterećenje kućanstvima i time predstavljaju najveći rizik za banke. Od 31,6 milijardi kuna stambenih kredita vezanih uz euro, imalo bi smisla intervenirati za kredite u vrijednosti 25 milijardi kuna koji dospijevaju za više od godinu dana, navodi HNB u publikaciji Financijska stabilnost.

Za kredite kojima do roka dospijeća nedostaje manje od godinu dana intervencija nema smisla jer se tada vraća uglavnom glavnica.

Za taj portfelj banke mogu ponuditi fiksiranje kamatnih stopa, kao što je nedavno svojim klijentima ponudila Erste banka.

U tom scenariju klijent bi plaćao punu cijenu zaštite od kamatnog rizika ili bi banka i klijent podijelili troškove.

Kada bi banke na sebe preuzele cijeli kamatni rizik postojećih dugoročnih stambenih kredita, fiksiranje kamatnih stopa bi povećalo zahtjeve za kapitalom, a u slučaju materijalizacije kamatnog šoka donijelo bi bankama gubitak od gotovo tri milijarde kuna, izračunao je HNB:

Drugi prijedlog je uvođenje raspona oscilacije kamatnih stopa, kojim bi klijenti imali stalno raspoloživu mogućnost zašite putem ugovora o zamjeni novčanih tokova od kamata ili definiranjem dozvoljenog raspona kamatnih stopa.

Ta bi opcija otvorila nižu cijenu nego fiksiranje kamatnih stopa, a klijenti bi u zamjenu snosili dio rizika.

Iako se ideja da klijenti sudjeluju u preuzimanju rizika ne sviđa Ministarstvu financija, klijenti bi s ovim rješenjem, za razliku od fiksiranja kamatnih stopa, mogli profitirati od eventualnog pada kamatnih stopa. Klijent bi trebao izabrati želi li se zaštititi od rizika uz dozu fleksibilnosti.

Treća mogućnost je fleksibilno upravljanje maržom. Banke bi snižavale i povisivale maržu, ali samo do inicijalne vrijednosti. Iako plivajuće marže ne bi smanjile izloženost kamatnom riziku, umanjila bi se kolebljivost kamatnih stopa i banke bi mogle privremeno spuštati maržu bez straha da će zbog toga u budućnosti ostvarivati gubitke.

Ovo rješenje zahtijeva nove izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju jer sadašnji zakon ne dopušta da se jednom snižena marža ponovo diže.

"Namjera nam je ovim prijedlozima poticati javnu raspravu, potaknuti banke da klijentima ponude tržišne modele zaštitite od kamatnog rizika odnosno mogućnost izbora klijentima. Smatram d aje dobro kad privatni sektor može ponuditi modele za upravljanje rizikom", rekao je viceguverner Vedran Šošić za Poslovni dnevnik.

Zakon o potrošačkom kreditiranju propisuje da se kamata mora sastojati od marže i varijabilnog dijela, a od ponuđenih modela većina banaka odabrala je vezivanje uz (povijesno niski) euribor i visoku marže (5,5 postotnih bodova) koje pravdale visokom premijom rizika države.

Kod kredita vezanih uz Nacionalnu referentnu stopu (2,2 posto) marža je nešto niža, oko 3,5 posto.

HNB ističe da je točan kamatni rizik za bankarski sustav nemoguće točno izmjeriti. Dva postotna boda više kamatne stope odnijele bi bankama 3,5 posto jamstvenog kapitala, uglavnom zbog fiksiranja kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima. Dodatni gubitak donio bi rast loših kredita - stambenih za 0,3 posto i potrošačkih za 3,2 posto.

Autori analize napominju da izračuni podcjenjuju stvarni rizik jer su građani razročili dio depozita u potrazi za većim kamatama.

PRESUDA KOJA BI MOGLA SPASITI HRVATSKE PODUZETNIKE: BANKE NE SMIJU NA SVOJU RUKU PODIZATI KAMATE

Foto: Google Street View, Index

BANKE nemaju pravo podizati kamatne stope kako im se prohtje, odlučilo je vijeće Visoki trgovački sud RH predvođeno sucem Raoulom Dubravcem. Najkraći je to mogući sažetak presude u postupku kojeg već godinama vodi jedna firma iz Sisačko-moslavačke županije.

Veliki je to gubitak za banke, i to na sasvim odvojenom frontu od onog kojeg je pokrenula Udruga Franak. Naime, ovaj slučaj ne odnosi se na potrošačko kreditiranje, tj. na kredite koje banke daju građanima kao fizičkim osobama, već na kredite koje uzimaju pravne osobe, poduzeća koja su također ugrožena jednostranim promjenama kamatnih stopa.

Na takve se firme sudske odluke u slučaju Franak uopće ne odnose, isto kao ni izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, s obzirom da pravni subjekti u smislu zakona ne spadaju među "potrošače". No, ova presuda bi i vlasnicima firmi mogla omogućiti da povrate novac koje su im banke oduzele jednostranim odlukama o mijenjanju kamatnih stopa.

Kamatu vezali uz EURIBOR pa dizali maržu kad je EURIBOR padao

Firma koja je pokrenula postupak s jednom je poslovnom bankom 2004. godine sklopila ugovor o kreditu, kojim je promjenjiva kamatna stopa bila ugovorena kao tromjesečni EURIBOR+4. S obzirom da je tromjesečni EURIBOR (prosječna vrijednost kamate po kojoj banke u eurozoni međusobno posuđuju sredstva) tada iznosio dva posto, ukupna vrijednost kamate iznosila je šest posto.

U narednom razdoblju, do 2008. godine, EURIBOR je postupno rastao pa je tako rasla i kamatna stopa, kao što je i bilo ugovoreno, No, od 2009. godine nadalje EURIBOR je počeo padati (pa tako danas tromjesečni EURIBOR iznosi -0.009 posto), ali kamatne stope predmetnoj firmi nisu se smanjivale.

Padu EURIBOR-a tužena poslovna banka doskočila je tako da je jednostrano promijenila kamatnu stopu, najprije na EURIBOR+7 posto, a zatim na EURIBOR+6,65 posto. Visoki trgovački sud zaključio je da banka nije smjela na ovaj način jednostrano određivati visinu kamatne stope, jer su zapravo mijenjali visinu fiksno ugovorene marže.

Sud u Sisku presudio u korist banke, Visoki trgovački sud poslao postupak u Zagreb

Firma koja je pokrenula tužbu sreću je najprije okušala na Trgovačkom sudu u Sisku, koji je 10. prosinca 2010. presudio u korist banke. U obrazloženju presude Trgovačkog suda u Sisku tada je stajalo da se tužbeni zahtjev odbija, te je firmi koja je pokrenula proces naredio da banki nadoknadi 38.960 kuna sudskih troškova.

Pet godina kasnije, stigla je i odluka o žalbi: Visoki trgovački sud zaključio je da Trgovački sud u Sisku nije svoj posao obavio dobro, te je postupak vratio na ponovljeno suđenje, ali ovoga puta na Trgovačkom sudu u Zagrebu.

"Suprotno zaključku suda prvog stupnja da su tužitelji bili svjesni činjenice da prema ugovoru o kreditu kreditni odbor tuženika ima ovlast mijenjati kamatne stope za svoje komitente valjda istaknuti da takav zaključak ne proizlazi iz navoda tužitelja tijekom postupka i iskaza zakonskog zastupnika tužitelja. Naime, tužitelji tijekom postupka ne osporavaju pravo tuženika mijenjati kamatnu stopu, jer se kamatna stopa mijenja sama po sebi budući da je EURIBOR kategorija koja je promjenjiva, a izračunava se u visini tromjesečnog EURIBOR-a. Tužitelji u tužbi i tijekom postupka osporavaju pravo tuženiku mijenjati visinu marže", navodi se u presudi Visokog trgovačkog suda.

Visoki trgovački sud: Banka nema pravo mijenjati visinu marže

"Za Visoki trgovački sud sintagma 'promjenjivih kamatnih stopa' ispunjena je već činjenicom kako je u izračun kamatne stope uključen EURIBOR, koji je sam po sebi promjenjiva veličina.

To ne daje pravo banci, po mišljenju Visokog trgovačkog suda,  da mijenja onaj drugi dio kamatne stope koji se inače naziva 'marža' i koji je u konkretnom slučaju fiksnih 4 posto", objašnjava za Index sugovornik iz odvjetničkih krugova.

To je razvidno i iz obrazloženja presuda Visokog trgovačkog suda, u kojoj stoji:

"Odredbom čl. 3.1. st.1 propisano je da ugovorne strane ugovaraju redovnu kamatu na glavnicu iz ovog ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi u visini tromjesečnog EURIBOR-a uvećanoj za maržu od 4 postotna poena godišnje, koji utvrđuje kreditor dva dana prije početka svakog kamatnog perioda, sukladno Pravilniku o obračunu kamate i revalorizacije. Iz ovako stipulirane ugovorne odredbe ne proizlazi da tuženik ima pravo mijenjati ugovorenu maržu, već samo kamatnu stopu koja se utvrđuje u visini tromjesečnog EURIBOR-a To stoga što je EURIBOR promjenjiva kategorija, i predstavlja kamatnu stopu po kojoj se banka zadužuje. U navedenoj ugovornoj odredbi nije ugovoreno da se može uvećavati i marža".

"Ako bi banka tvrdila i nešto drugo (a banke upravo to i tvrde, da im ugovorena 'promjenjivost kamatnih stopa' daje za pravo da mijenjaju kamatu i sve elemente obračuna kako hoće i kada hoće, tada bi se moglo zaključiti da je takva odredba o kamatama nejasna, a prema zakonu nejasne odredbe ugovora imaju se tumačiti na štetu ugovorne strane koja je ugovor predlagala i pripremala. Kao što znamo, ugovore o kreditu diktiraju i pripremaju banke", tvrdi odvjetnik s kojim smo razgovarali o ovom slučaju.

EX-TRADER RAIFFEISEN BANK

I njemu su dosli .......

Former Rabobank Trader Banned From FCA Following LIBOR Fallout

NI AMERIKACI NE PRASTAJU.....SLUCAJ IZ 2015

Pogledajte .......naravno i Rajfajzen je tu....
Pending Criminal Division Cases
http://www.justice.gov/criminal-fraud/case/dbgroupservices-n-deutschebankag

Udruga građana oštećenih od strane RBA zadruga

Ciljevi Udruge

• zaštita prava građana, koji su korisnici nelegalnih kredita s netransparentnim klauzulama i promjenjivom kamatnom stuopom ugovorenih kod neregistriranih austrijskih zadruga u RH
• ostvarenje pravnog odnosa inozemnih nelegalnih zadruga prema korisnicima kredita, koji bi u konačnici rezultirao proglašenjem ništetnosti kredita, a inozemnim zadrugama smanjio udio “loših kredita”
• zalaganje za donošenjem pravnog okvira kojim bi se zakonski onemogućilo dovođenje korisnika nelegalnih inozemnih kredita u težak materijalno-financijski položaj
• zalaganje za zabranu provođenja ovrha i uknjužbu neregistriranih inozemnih zadruga na području RH
• borba protiv netransparentnog suđenja u korist neregistriranih inozemnih kreditnih zadruga

SVAKA ČAST....VI SE BAR BORITE

NOVE CINJENICE NA STRANI - AGENCIJA ZA BANKARSTVO F BIH

SLIJEDE NOVE CINJENICE NA STRANI FBA

RIPLEY - NOVI STARI TEKST

Država zna da je riječ o prevarantima, no ipak im u ovrsi pomaže i policija!

REAKCIJA HOBOTNICE.....

Samo dan nakon sto su se docepali adrese bloga .....nisu imali mira i evo rezultata.....hahahahahh

Ekspresnih 12 glasova protiv......Naivno ....evo i odgovora.
Sada trazimo SAMO one koji su ZA.